banner 928x800

Potensialidade Timor Leste Lakon Rai 270 Hektare Iha Area Naktuka-RAEOA Ho Indonesia

Reportajen : Lidia Amaral

Tve-t, 23/01/2024: Díli – Deputada Bankada opozisaun Frente Revolusionaria Timor-Leste Independênte(FRETILIN) Cristina Ribeiro Bazeia ba Resolusaun Governu No. 22/2018 de 5 Dezembru ne’ebe nomeia atual Primeiru Ministru Xanana Gusmao nu’udar representante Espesial no Chefe ba Ekipa Teknika Governu nian ba Delimitasaun Definitiva ba Fronteira Terrestre, ekipa  tekniku husi Timor-Leste hahu servisu barak hodi koalia ho parte Indonesia nian konaba fronteira terrestes entre rai rua ne’e.

Maske nune’e, besik la iha informasaun ne’ebe publika sai konaba konkordansia sira ne’ebe ekipa rai rua ne’e halo ona, inklui la halo konsulta ho entidade sira hanesan akademia, sosiedade sivil no mos Parlamentu Nasional rasik, nu’udar orgaun Soberania ne’ebe iha knaar fundamental hodi aprova no mós fó sai akordu no ratifika tratadu no konvensaun internasionál sira no halo lejizlasaun kona-ba Rai-ketan RDTL nian.

Infelizmente, depois Komisaun B Parlamentu Nasional halo sorumutu ho ekipa negosiador Timor-Leste nian, hau hetan informasaun sira katak afinal negosiasaun ida ne’e lori hela potensialidade bo’ot ba Timor-Leste hodi lakon nia rai rasik, maizumenus 270 hektare iha area Naktuka, RAEOA, no ida ne’e seidauk inklui potensia lakon iha area soberania balu iha parte Bobonaro no Covalima, ne’ebe sei halo povu kiik barak sei lakon sira nia natar, sira rai lisan no lakon potensia ekonomia sira seluk iha futuru.

Nu’udar representante povu iha Uma Fukun ida ne’e, hau hare katak reszltadu negosiasaun ida ne’e viola tiha Artigu 4.3 Konstituisaun RDTL ne’ebe hateten momos katak “Estadu labele taka matan ba Timór-oan nia rai rohan no iha direitu soberania ne’ebé nia hala’o, hodi la halo aat ba ratifikasaun kona-ba rai-ketan”.

Nune’e, iha biban ida ne’e, hau hakarak atu hateten ba ekipa negosiador sira katak la’os urjente ba Timor-Leste atu aprova akordu ho Indonesia bainhira kestaun sira hanesan direitu povu ba rai, rekursu sira ne’ebe durante ne’e sei uza hamutuk entre komunidade rai rua ne’e seidauk define ho diak no justu.

Maske ita hotu hatene katak Tratadu Fronteira Maritima 2018 entre Timor-Leste ho Australia seidauk kompletu tanba seidauk iha akordu fronteira entre Indonesia ho Timor-Leste, no klaru katak “base point” iha Covalima mak sei sai fundamentu atu hadiak Fronteira Maritima iha parte lateral Oeste iha Area Tratadu 1 no Area Tratadu 2.

Maibe, ita hotu hatene katak Timor-Leste ho Indonesia bele iha fronteira terestre no maritima ida ne’ebe permanente, maibe klaru katak sei la fo efeitu ba fahe rekursu petroleu iha Area Tratadu ne’ebe kobre ba kampu Laminaria no Corallina ne’ebe too ohin loron Australia mesak exploita. Buat ne’e akontese tanba Tratadu Fronteira Maritima nia Artigu 3.2 hateten momos katak ita labele dada Fronteira ida permanente bainhira kampu minarai Laminaria no Corralina ne’e seidauk maran.

Karik Governu hanoin atu rende area rai sira iha fronteira ne’e balu hodi bele manan Fronteira Tasi ho Indonesia, maibe ida ne’e labele sai razaun ida tanba Konstituisaun RDTL Artigu 4.3 la fo dalan. Aleinde ne’e,Governu mos tenke fo informasaun ba Parlamentu Nasional konaba saida mak ita sei hetan hanesan vantajem no area saida mak ita sei lakon durante iha negosiasaun antes Timor-Leste ho Indonesia asina nia tratadu fronteira terrestres ne’e, basa, Parlamentu Nasional labele sai deit karimbu atu legaliza aktu Governu nian ne’ebe la transparante no justu ba povu afeitadu sira ne’ebe hela iha area fronteira sira ho Indonezia.

Nune’e, hau sujere ba Governu atu adia lai prosesu asinatura tratadu nian, hodi halo re-konsulta publiku ho komunidade afeitadu sira, rona sosiedade sivil sira, rona academia sira, rona Partidu Politiku sira inklui diskute klean ho Parlamentu Nasional rasik, atu nune’e, ita bele iha fronteira terrestre ida ne’ebe define bazeia ba Timor-oan  tomak nia vontade, tanba iha tinan 20 liu ba, ita lakon ona povu Oecusse nia direitu ba Fatuk Sinai ne’ebe deside hosi ulun boot RDTL nian sem halo konsulta publiku ida ne’ebe klean no la mai ho prosesu ida ne’ebe transparensia.

 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *