banner 928x800

Hasai Doutoramentu Iha Loudres,Maibe Ezequiel Deside Harii Grupu Agrikola Iha Munisipiu Lautem

Tve-t, Dili (06/05/2024) : Segunda feira – Remata Estudu iha Doutoramentu Loudres(Inglatera) hodi deside hari grupo Agrikola iha Munisipiu Lautem, hodi tulun komunidade sira no redus problema malnutrisaun ba komunidade sira iha nasaun Timor-Leste.

Iha tinan 1991 antes akontese masakre santa kruz hanesan joven loriku asuwain barak organiza malu hodi kontra okupasaun hirak ne’e tama ba tinan 1995 komesa iha monitorizasaun husi intel sira hamutuk sekreta indonesia sira nian iha momentu ne’eba situasaun mosu la dun di’ak nunee komando luta haruka hau tenki hadook an husi ne’e iha tinan 1996 hau ba iha bali nafatin kontinua servisu ho sira joven sira seluk espesialmemte ho mos renetil sira iha momentu ne’eba.

Iha tinan 1996 mos sira haruka hau fila hikas mai Timor situasaun iha pontaleste mos ema komesa deskobre no dokumentus neebe mak hau lori ba iha ai-laran ema deskobre tiha no situasaun komesa la diak iha momenta nee,no hau mos halo kontaktu ho jornalista Max stail iha tinan 1990 no iha fali tinan 1991 bainhira sira mai timor iha momentu neeba hasoru malu iha losme ida iha becora neebe mak nia nain mak senhor Pedro Lebre no nia espoza naran Joana Lebre”Dehan Ezequel.

Sira mos iha vizaun ida neebe mak dook tebes,sira mos prepara akomodasaun ida neebe mak ho preso neebe mak ema bele hela ba husi nee mak jornalista barak hodi hela iha neeba antes nee hau konhese ho Max Stail ho naran mak hanesan Christopher no nia mai hamutuk ho amo joven sira inklui mos presidente UPM Sehor matebian Linho Saldanha iha momenta nee kedas “Bapa” sira komesa deskonfia makas momentu nee kedas husi ida nee hodi nia troka nia naran na Max Stall nunee bele fila mai timor ho diak

Bainhira hau nia inan hetan kastigu ba iha Atauro hau halao estudu sekundario iha Lautem molok hau nia inan hetan kastigu iha Atauro hau inan hodi hau ba entrega ba padre ida ho naran Afonsu Maria Inacio ho mos irmão ida hodi hela hamutuk ho sira iha momentu hau nia inan hetan kastigu iha Atauro,no sira mak sai hanesan mestri mai hau no hau sai hanesan labarik ida neebe mak iha sofrementu bainhira familia ba iha ai-laran no hau nia inan hetan kastigu iha Atauro.

Iha momentu hau hela hamutuk padre no irmao sira no hodi hau ba kontinua hau nia estudu selundario iha fatumaka no iha neebe hau hasoru malu ho matebian komandante Linho saldanha hodi ami kontnua hatutan kladista iha momentu neeba mos hetan vizita husi santu padre,iha loron 12 fulan outobru tinan 1989 iha neeba mak ami halo primeiru demostrasaun iha neeba.

Iha tinan 1997 hau deside hodi fila hikas ba ai-laran iha momenta komandante la autoriza hau hodi fila ba ai-laran maibe haruka hau tenki ba iha nasaun liur ho ida nee hau hetan ajuda husi senhora Questy no senhor Jastin Nudra hau konsege ba iha nasaun Makau iha tinan 1997 no hau mos hasoru malu ho timor oan balun iha makau.

Iha makau ha’u nafatin komunikasaun ho liña rezistensia nian no hau halo kontaktu direita ho hau nia alin feto neebe mak uluk eskola iha UNTIL lama neebe mak agora sai fila ba UNTL hau nia feton mak sai hanesan kanal hodi informasaun husi liur mai iha timor iha tinan 1998 fulan abril prosessu politika iha liur muda makas timor oan iha rai liur tenki hili delegadu ida hodi ba iha nasaun Portugal iha penise ba konvisaun timor oan sira nian iha hodi partisipa iha konvisauj ida nee nunee hodi deskute konaba “magna kata”.

No iha makau hau eleitu sai hanesan delegadu makau nian hodi ba iha organizasaun iha venise husi nee hotu parte rezistensia nian haruka hau ba iha Inglatera atu halo kampanha iha Ingletera tamba iha momentu neeba hau lao hamutuk ho jornalista sira hodi nunee hau ba iha Inglatera iha tinan 1998 hau ba halo kampanha iha neeba tamba hau nia inglesh mos diak ona.

Atu dedika sira hodi fo solidariedade ba ita timor  iha neeba mos hau involve ann iha universutario hodi estuda konaba direito no politika hau nia espelsialmente ba iha low women right,atu hare ba iha direitos humanus iha momentu 1999 timor la iha ida mak estuda konaba direito iha momentu neeba ami halo demostrasaun makas no iha neeba hau nia kolega sira la fiar katak hau remata hau nia estudu iha neeba maibe hau fiar an katak karik hau eskola la hotu iha tinan mak hau sei aumenta hau nia estudu ba tinan 10,”nia haktuir.

Iha momentu neeba hau esforu an makas maski dalan estudu neebe hau halao nee la fasil no maluk sira mos suporta hotu hau hod8 haruka hau tenki ba eskola duni no felizmente hau remata hau nia kursu iha neeba hodi kontinua servisu ba maluk sira iha portugal no maluk sira neebe husi timor ba no hau servisu ho voluntariu hodi tulun joven sira neebe ba inglatera atu servisu no atu ba eskola iha neeba no hau konsege hanorin malae ida hodi hatene lian tetun nunee bele ajuda ita nia ema bainhira ba iha inglatera.

Iha ne’eba ha’u remata tiha hau nia estudu direitu iha neeba no hau kontinua estuda tan tinan rua hodi kontinua pratika iha jurista ninian hodi kontinua ba iha eskrita ninian hodi ba halo trrinamentu hodi sai jurista neebe mak kompletu no bainhira hau termina iha tinan 2010 hau deside iha seit timor hodi forma grupo kiik ida kompostu husi mediku nain 7 hodi hare konaba saude komunitario ninian ekipa nee mos lideradu husi Doutor Nelson hodi halo peskija ida konaba fo kontribuisaun ba iha sosiedade sira no konsege hetan dados neebe mak interisante mak hanesan malnutirsaun neebe ass tebes iha ita nia rai.

Ho ida nee ami deside halo produsaun agrikola mak dalan diak iha ita nia rai hau rasik ba aprejenta hau nian an ba iha konsellu suku nian no iha neeba mak ami mos deside hodi hari koperativa ida neebe mak intergradu hodi konsiste ba iha prudusaun aihan nian produsaun ikan no animal sira seluk hodi tulun malnutrisaun iha komunidade sira

Ho ida nee grupo neebe ami halo nee dadauk nee lao ho diak hodi ajuda komunidade sira hodi redus kazu malnutrisaun iha rai laran ho produsaun ne’ebe mak grupo ami nian halo ne’e bele ajuda ona ita nia komunidade sira.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *