Tve-t Dili, Segunda-Feira 10/06/2024 – Banka Opozisaun Frente Revolusionariu Timor-Leste Independensia (FRETILIN), Kestiona Ba Kresimentu Ekonomia iha Timor-Leste.
Kestaun ne’e hato’o husi Deputada Cristina Costa Dias Quintas iha plenaria Segunda-Feira ne’e iha Uma Fukun Parlamentu Nasional.
Deputada Cristina Costa Dias Quintas hateten Bankada FRETILIN ida ne’e, hakarak koalia kona-ba ai-rin importante ida ne’ebé define ona iha itania Konstituisaun, ne’ebé ita la tau importansia para além de retórika deit. Ai-rin ne’e mak Setor Privadu.
“Meta ida mak atu hasa’e kresimentu ekonomia laós minarai ba 5%. Maibe ita nota katak previzaun husi ADB hatudu ba tinan 2024, kresimentu ekonomia karik bele to’o deit 3,4% no iha tinan 2025 bele to’o 4,1%, ida ne’e mós mai husi aumentu iha despeza publika no konsumu, laós husi setor privadu hanesan temi iha Programa ne’e. Aliás, karik ita haree didi’ak relatóriu ekonómiku husi Banku Mundial, projesaun husi ADB ne’e ladun diferente.” dehan Deputada Cristina Costa Dias Quintas Liu husi intervensaun iha PN (10/06).
Iha Programa IX Governu Konstitusional nian temi: “O setor privado, independentemente da sua vocação e dimensão, é e será um dos principais motores da economia nacional”.
Nia sita tan: “Uma economia privada, saudável, sustentada e com prestação de contas rigorosas, fornecerá ao país, grande parte da receita fiscal, que será determinante para sustentar o orçamento geral do Estado e solucionar os principais problemas sociais de TimorLeste.”
Retórika ida ne’e ambisiozu bainhira ita haree deit husi indikador ida ne’ebé hanaran formação bruta do capital fixo (gross fixed capital formation, private sector (% GDP), ne’ebé setor privadu nasional halo liuhusi sira nia investimentu rasik foin 5% husi produtu internu brutu.
Deputada ne’e hatutan tan katak Bankada FRETILIN hakarak hatene signifikadu no faktus konkretus ka ejemplus kuandu temi konaba “uma economia privada” ne’ebé sei fornese ba país ida ne’e reseita fiskál boot tebes hodi sustenta OJE atu solusiona problema social Timor-Leste nian.
Reprejentante Bankada Opozisaun ne’e hateten, Wainhira Governu aprezenta nia Programa durante debate OJE 2024 iha Parlamentu ida ne’e, ita hotu rona kona-ba metas ne’ebé ambisiozu ke sei alkansa próximos 5 anos.
Enkuantu iha nivel ezekusaun orsamental iha trimestre dahuluk 11% no to’o ohin foin mak atinje 21% (em termos reais), signifika katak efeitu husi despeza publika mós kiik tebes atu dudu kresimentu to’o 5%.
Nia Informa, ezekusaun orsamental kiik ida ne’e akontese iha momentu ida ke ema barak lakon sira-nia rendimentu no la hatene oinsá atu selu sira-nia tusan iha banku ka familia sira, tamba despejo administrative foin lalais ne’e afeta mós ba sira-nia atividade ekonómika lorloron nian.
Ema sira ne’e dunik mak tama iha klasifikasaun setor informal ke hatene buka moris hodi bele sobrevive liuhusi atividade oioin. Balun haree sira-nia kriatividade lakon leet deit no lahatene lós seguransa ba sira-nia negósiu sei oinsá lós aban bainrua nian.
Negósiu kiik ne’ebé sira halo ne’e mai dunik husi sira-nia esforsu rasik, dala barak uza osan rasik laós depende ba Governu nia tulun. Sira konsegue kria ona servisu ba sira-nia aan rasik, balun kontribue ba selu impostu no rejime kontributivu ba seguransa social.
Maski sira-nia negósiu halao iha ambiente ne’ebé difisil, maibe sira konsegue taka kustu operasional sira. Ida ne’e dunik mak ita hatene hanesan empreendedorismo.
Objetivu ida husi Programa IX Governu Konstitusional mak: “Melhorar as políticas de empreendedorismo nacionais, remover os obstáculos e apoiar o empreendedorismo…”. Saida mak ita asiste, kontradisaun husi buat ne’ebé hakerek furak lós iha Programa ne’e. Iha dunik razaun de ser Bankada FRETILIN kuestiona seriedade no kompromisu IX Governu Konstitusional hodi halakon obstákulu sira ba empreendedorismo.
Entertantu iha loron 29 Setembru 2023 Vice Primeiro Ministru, Mariano Assanami Sabino Lopes, liuhusi media Tatoli deklara katak kontribuisaun setor privadu importante tebes ba dezenvolvimentu ekonomiku nasaun nian. Setor privadu sai nu’udar parseiru importante ba governu tanba ne’e setor privadu nia papel importante tebes.
Maibe, saida mak sai viral to’o ohin loron mak intervensaun sobu uma no negósiu povu kiik sira nian! Será ke ida ne’e sinal katak Governu ida ne’e kria daudaun ambiente negósiu ida ke furak liu atu investidor sira tama mai maski tenke liuhusi sakrifika setor informal rasik ne’ebé sai ona meius ida atu ajuda labarik barak ramata sirania eskola no tulun familia sira labele monu iha susar no hamlaha.
“Sa konfiansa mak Governu ida ne’e fó ba investidor nasional no estranjeiru sira bainhira itania setor privadu rasik sei halerik ba estatutu rai no hetan ameasa tenke abandona sirania negósiu ne’ebé tuir Governu harii iha dalan ninin tamba deit ho razaun atu haluan estrada? Pior liutan mak ameasa negósiu balun ke bele dehan halo timor-oan orgullu, bele fó empregu no hasa’e skills timoroan rasik, fó rendimentu ne’ebé di’ak, no kontribue ona ba setor servisus, hanesan turismu? Será ke ho asaun sira ne’ebé ita asiste lorloron iha televizaun ne’e bele konvense investidor nasional no internasional atu investe sira-nia osan iha ne’e, ka sira prefere investe iha rai liur tamba seguru liu? Sa imajem mak Governu ida ne’e projeta hela ba mundu kona-ba itania prontidaun atu assume kompromisu sira ne’ebe ita halo ho Organizasaun Mundial Komérsiu no ASEAN bainhira ita rasik halo tratamentu ba ita-nia setor privadu hanesan buat folin-laek”.
Ita hotu presija onestu no labele haluha katak ho tinan ida ne’e, maioria iha Parlamentu ida ne’e mak kaer ukun tinan sanulu-resin haat ona, no ninia rezultadu mak Fundo Monetário Internacional temi ne’e! Ita hotu presija halo reflesaun ba ida ne’e.
Iha sorin seluk, IX Governu Konstitusional planu atu dada osan husi Fundu Petrolifero hodi finansia investimentos iha infraestruturas iha Costa Sul, iha area infraestruturas hodi apoiu dezenvolvimentu setor mina no gás.
Iha OJE 2024 Governu aloka ona liu $13 millioens ba programa A18 “Implementacao do projeito Tasi Mane na Costa Sul do pais”, no $12 millioens resin aloka ba programa A13: “Dezenvolvimento do campo de gas Greater Sunrise e assegurar que o gasoduto vem para Timor-Leste.”
Bankada FRETILIN espera katak iha enkontru internasional entre emprezárius Timoroan ho Australia ne’ebé sei halao iha semana oin lapára deit iha retórika, iha serimonialismu, maibe investidor sira, nasional no internasional, bele sai husi enkontru ne’e ho konfiansa katak vale a pena investir em Timor-Leste.














