banner 928x800

Fretilin Preokupa Produsaun Mina Bayu Undan Sei Maran Tinan  2024

 Reportajen : Lidia Amaral

Tve-t, Segunda feira 29/01/2024 : Dili – Deputada Bankada Opozisaun Fretilin Nina Rangel husu IX Governu hare kestaun importansia ba Bayu Undan ne’ebe sei maran iha tinan 2024.

Bankada FRETILIN nafatin mai fo hanoin ba governo, atu hare ba kestaun importante ida ba Bayu Undan ne’ebé tuir analiza teknika katak,sei maran tinan 2024.

Iha 11 Novembru 2023, Kompañia Santos, nu’udar operador iha kampu Bayu Undan, ofisialmente publika sai konaba sira nia atividade ikus ba produsaun iha Bayu-Undan, hafoin kampu ida ne’e fornese reseita petrolifera ba Timor-Leste durante tinan sanulu resin sia.

Ita hotu hatene katak liu $26 mak Timor-Leste konsege hetan husi reseitas petrolifera ida ne’e,  ne’ebé maioria kontribui hosi Bayu Undan rasik.

Kampu ida ne’e nia “peak oil” ka produsaun ida as liu mak iha tinan 2011, ne’ebé kontribui liu biliaun $3 ba iha Fundo Petroliferu, no hafoin periodu furak ida ne’e, kampu Bayu Undan nia kontibuisaun hahu tun ba beibeik no hotu duni iha tinan kotuk.

Situasaun ida ne’e fo efeitu ida ne’ebé maka’as ba ita nia Fundo Petroliferu iha tinan sira oin mai tamba Fundu sei depende de’it ba volatilidade merkadu finanseiru rasik atu moris, no sei  laiha ema ida mak bele kontrola. Ida ne’e halo ami preokupa oinsa ba iha situasaun orsamentu jeral estadu iha tinan lima oin mai Governu planeia atu gasta $10.9, bilihoes no maioria sei nafatin mai husi Fundu Petroliferu.

Bankada Fretilin preokupa tebes ba situasaun ida ne’e, tamba kalkulasaun sira husi peritos ekonomista sira, inklui iha Ministeriu Finansa rasik, hateten katak Fundu Petroliferu sei dura deit to’o iha tinan 2034 ka tinan sanulu oin mai tan.

Husi parte seluk, ita hare katak ita nia povu barak mak sei moris nafatin ho pobreza iha rai ida ne’e, ita nia nivel desempregu kontinua sae kada tinan, ita nia seitor saude sei hakdasak hela, ita nia sistema edukasaun sei fraku nafatin.

Realidade maka seidauk liberta ita nia povo ho hanoin ida ne’e,ho preokupasaun ba alokasaun orsamental husi IX Governu ne’ebe hatudu falta prioridade ba area sira ne’ebe importante no ha’u mensiona iha leten, ami husu bainhira ita nia Fundo hotu, iha tinan sanulu oin mai, ita atu foti fali osan husi ne’ebe hodi resolve.

Maske ita foin iha inisiu tinan 2024, maibe Governu ida ne’e ukun ona besik fulan walu no povo tomak seidauk hare alternativu ne’ebé  realistiku duni hosi Governu ne’e atu apresenta. IX Governu nia estrategia fiskal iha 2024 hateten  atu “asegura sustentabilidade fiskal nasaun nian ba tempu naruk liu husi dalan atu asegura Reforma ba setor xave sira iha finansas publiku nian.”

Iha biban ida ne’e, bankada FRETILIN hakarak husu ba IX Governu to’o ne’ebé ona politika Reforma fiskal ne’ebé IX Governu ne’e hakarak introduz konaba atu hasae reseita domestika iha Timor-Leste mesmu iha polítika orsamental IX Governo altera lei ba hasa’e hatun taxa maibe IX Governo rasik labele intruduz lei nee ho diak, halo prejuízo ba cofre estado hanesan lei orsamento 2024.

Aleinde ne’e, ami mos hakarak dezafia IX Governu atu hateten ba publiku konaba Regras no mekanismu sira ne’ebé governo intruduz  hodi  hamenus despeza Governu tamba realidade hatudu katak planu orsamental IX Governu nian iha tinan lima oin mai sei kontinua aumenta ba beibeik.

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *