Reportajen : Madalena Reis
Tve-t Díli, Kinta-feira ( 07-03-2024) – Selebrasaun loron Mundial feto ne’ebe mundu tomak selebra iha loron 08 Fulan marsu kada tinan, nune’e inklui Timor-Leste. Maka Governu liu husi Ministério Obras Públikas (MOP ) selebra loron mundial ne’e liu husi workshop ho tema, “Investe iha Feto Asegura Progresu”.
Ministru Obras Públikas Samuel Marsal esplika, objetivu husi workshop ne’e hodi selebra loron mundial ba feto hotu iha mundu espesial feto sira iha timor-Leste tamba hare ba pasadu feto dalabarak la hetan opportunidade maibe kompara ho era ida agora feto mos hetan opportunidade lubuk iha kampo servisu nian.
“Iha selebrasaun ida ne’e ha’u hahu istoria ituan, Karik Ita koalia kona ba partisipasaun feto hau kedas ukun uha tradisaun Yahudi feto susar atu hetan oportunidade, feto labele eskola, feto labele lidera no seluk Tan. Tamba konseptu biologika no filosofia, maibe ohin loron Ita hotu fo parabens ba feto iha mundu tomak nia esforsu ohin loron Ita bele hare feto kuaze hetan oportunidade barak kuaze atu Liu tan Mane, Feto mos bele sai ona Prezidente Republika, Ministra, Diretora, feto bele sai lideransa iha Fatin hotu. Feto barak Mak Sucesu teb-tebes iha mundu politika”, Dehan Ministru Obras Públikas Samuel Marsal, iha Suai Room Timor Plaza ( 07-03).
Governante ne’e haktuir, tenke fo parabens ba feto sira iha mundu tomak nia esforsu tomak ne’ebe kuaze sucesu no hetan pozisaun importante sira
“Ita fo parabens ba loron ohin, ba luta naruk ne’ebe feto Sira halo iha mundu tomak kuaze Sucesu boot feto Sira tuur iha pozisaun importante Sira hotu Ita hare iha Filipina, feto esforsu Servisu maka’as teb-tebes, iha Timor MOS Ita Nia Prezidente PN feto no ministra no sekretaria MOS Barak ona, ho Ida ne’e Ita bele hatudu ba mundu katak Timor mos bele, Tamba nee Ita fenke fo kongratula ba feto tomak Nia esforsu iha mundu tomak. maibe Ita mos tenke hakruuk teb-tebes ba feto, Tamba feto Mak sai hanesan inan Ida atu hakoak Ita hotu-hotu no kuidadu Ita, dalaruma Ita hanoin dehan feto né halo saída, Ita Mak hanoin dehan feto né lá halo buat Ida, maibe kuandu Ita sente didiak todan tebes wainhira la iha feto”, Nia dehan.
Nia haklean, feto mos hetan oportunidade barak teb-tebes, dalaruma la hatene uza oportunidade ne’ebe mak iha liliu ba jerasaun foun sira, tamba ne’e husu ba jovem feto Sira se hakarak dezenvolve an ba iha líder iha futuru lalika baruk atu envolve an iha vida politika, maibe vida politika lao significa atu harii Partidu, maibe iha vida politika halo Ita aprende oinsa sai lideransa oinsa atu bele lidera Ema barak, oinsa Mak Ita bele hatene problema iha Ita Nia Nasaun nian no seluk Tan.
Samuel mos enkoraja jovem feto sira tenke aprende husi buat ne’ebe ki’ik tamba bainhira toman ona iha futuru sai ema lideransa Sucesu hatene lidera no ukun, maibe hakarak derepente ba iha leten no lá komprende buat Kiik Sira sei sai líder ne’ebe sei lá Sucesu.
Iha fatin hanesan Diretora jeral SEI Maria Filomena Babo hateten, loron ne’e hanesan loron importante ida na feto iha mundu tomak
“Tamba saída Mak loron né Ita tenke selebra Tamba Ita feto MOS tenke hatudu ba mundu katak feto mos bele halo Servisu ne’ebe Mane Sira halo tuir norma jeneru, Ida ne’e Mak objetivu selebra loron internacional feto nian.Loron ida ne’e mosu Tamba Ita hotu hatene MOSU bebeik diskriminasaun ba Ita feto sira, sei iha desigualdade entre feto no Mane”, dehan Maria.
Diretora ne’e dehan, durante ne’e iha dejafios barak ida ne’ebe mak presija muda husi jovem feto Sira maka tenke muda ema nia mentalidade, no mos tenke hare relasaun poder no kontrolu entre feto no Mane tenke hanesan hahu husi família mai Sosiedade, entaun ho hirak ne’e Ita bele ona kombate desigualdade.














