banner 928x800

KHUNTO Husu PNTL Buka Tuir ID Facebook Justice Timor Ne’ebe Insulta Naimori Iha Media Social

Tve-t Dili, Segunda-feira (11-03-2024) – Liu husi intervensaun politika iha Parlamentu Nasional Segunda-feira (11/03), bankada opozisaun Kmanek Haburas Unidade Nasional Timor Oan (KHUNTO ) liu husi deputadu Luis Roberto da Silva  husu ba autoridade kompetente Hanesan Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) atu bele buka tuir  ID Facebook ho naran Justice Timor nune’e bele processa tuir dalan legal nebe vigora iha nasaun RDTL.

“Liga ba media social hanesan Faceboook ho ID anonima ho naran Justica Timor divulga informasaun la iha etika, moral, hodi insultu, trata, defama, no hatun dignidade ami nia konseleiru superior partidu KHUNTO Jose do Santos Naimori BUCAR no dehan dukun ba lalos, mau-hu’u ba TNI no seluk tan iha  facebook no iha parte seluk hateten tan nune’e  “ Se partidu KHUNTO mak manan maioria absolutu ka ukun sei lori timor entegra fali ba Indonesia.” “, Luis Roberto hateten, iha Parlamentu Nasional (11/03).

Deputadu ne’e Hatutan, Fenomenu ida ohin loron mundu hasoru liu-liu sirkulasaun informasaun nebe maka afeta tiha ona civilizasaun moris lor-loron ema ida-idak nian hodi hamosu tiha ona istilu foun nebe konhesidu ho naran The Age of Media Society, signifika katak media laos ona sai instrumentu komplementar mais media sai tiha ona simbulo civilizasaun ba formasaun personalidade ka ema ida-idak. Situasaun refere transforma tiha ona media nu’udar instrumentu ida hodi bele satisfa ba nessecidade publiku hodi hetan informasoens.

“Ita hatene katak Media ne’e nia papel importante tebes atu divulga informasaun, opiniaun ba povo ho objetivu katak fo’o informasaun nebe klaru ka lolos hodi nune’e ema hotu bele hatene. ohin loron iha era dizitalizasaun, iha meiu komunikasaun sosial barak mak transmite informasaun ba publiku hanesan televisaun, radiu, jornal no media online mak hanesan facebook, tic tok, instagram, no seluk-seluk tan”,Nia Salienta.

Nia haktuir, ba Paises ne’ebe foin hetan nia ukun rasik-an iha dekada modernu hanesan Timor-Leste, dezenvolvimentu informasaun nebe fo sai media hetan espasu bo’ot tebes. Mudansa nebe makas mais signifikadu maka kona-ba liberdade de expresaun nebe estipula ona konstitusaun nudar ai ring husi demokrasia.

“Ho problema sira ne’e, hamosu kestaun hanesan tuir mai ne’e : Serake Media sosial hanesan  Justica Timor ninia papel mak insultu,trata ema, defamasaun ba ema arbiru deit no la respeita ema seluk ninia dignidade ? Ida nemak demokrasia ka? Ou  ida nemak dehan  kultura timor nian ka?. Ema hotu hotu iha Timor Leste sempre iha uma lisan no lisan hanorin ita atu respeita ema seluk ninia dignidade, bom nome, privasidade no seluk tan.  Iha parte seluk ita hotu iha uma fukun Parlamento Nasional ida ne’e no governu atu bele kria ona lei siber crime hodi regulariza ba aktus refere”, Antonio dehan.

Iha konstitusaun RDTL artigu 40 no 41 konstitusaun garantia kona-ba liberdade expresaun no informasaun, signifika katak primeiru, ema hotu-hotu iha direitu expresa livremente nia pensamentu maibe respeita mos ema seluk nia dignidade, segundu, ema hotu-hotu livremente atu hato’o informasaun, opiniaun, ba ema seluk.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *