Tve-t Dili, Segunda-Feira (11/03/2024) –Relasiona ho IX Guvernu Konstituisional la aloka Orsamnetu Ba Fundu Dezemvolvimentu Capital Humanu FDCH Tanba Programa Refere Programa Guverno Anterior, liu-liu Bolsa Hakbi’it, maka Liu husi Planaria iha Uma Fukun Parlamentu Nasional liu Bankada Frente Revolusionari Timor-Leste Independensia FRETILIN konsidera IX Guvernu Konstituisional la iha Responsabilidade no Guverno La’o “Rungu-Ranga”.
Programa Fundu Dezemvolvimentu Capital Uma ne’e, kria atu halo atu hakbiit kbiit laek liu husi prigrama Bolsu Kbiit lae,hodi bele asesu ba iha Edukasaun liu liu iha Ensino Superior nian.
Deputada Bankada Antoninho Dutel Sarmentu Frente Revolusionari Timor-Leste Independensia FRETILIN hateten,Bolsa hakbiit ne’e kada fulan hasai Kustu $ 120.00 ba Propinas, maibe tinan ida ne’e Guverno deside la aloka osan ba Programa Bolsa Hakbiit ne’e.
“Bolsa Hakbiit ne’e atribui dolar amerikanu $ 120.00 kada fulan ba custo de vida no propinas kobre tomak husi bolsa ne’e tuir custo kada semester iha universidade no institutu sira ne’ebé benefisiariu sira eskola ba. Maibe iha Orsamnetu Jeral Estadu tinan ida ne’e, 2024, IX Governu Konstituisional deside la aloka osan ba programa Bolsa Hakbiit ne’e, ho razaun simples katak ne’e programa VIII Governu nian, ne’ebé agora labele kontinua. Enkuantu kontratu ne’ebé Governu uluk reprezenta estadu asina ho benefisiariu sira dura to’o eskola remata no objetivu segundu husi FDCH nian mos mak atu garante seguransa kontratu sira ne’ebé asina ona ho custo plurianual, maibe Governu taka matan hodi hapara deit no ida ne’e sei fo impaktu ba estudate 3.754 sei lakon sira nian estudu. Estudante barak ne’ebé benefisia husi bolsa ne’e, agora dadauk hela ho inserteza, balun ho triste hateten “Bainhira Bolsa Hakbiit ne’e para duni ona, sira kala sei la kontinua ona sira nian estudu”. Hateten Bankada FRETILIN Antoninho Dutel Sarmentu iha Plenariu Segunda-Feira iha uma Fukun Parlamentu Nasional.
Nia hateten, Bankada FRETILIN konsidera hahalok ida ne’e hanesan hahalok inresponsabilidade no menus sentidu estadu husi membru Governu sira ne’ebé involve iha prosesu hasai osan ba Programa Bolsa Hakbit ne’e, Sé karik IX Governu la kohi kontinua programa ne’e, la iha buat ida, maibe kontinua orsamenta nafatin osan ba benefisiariu 3.754, nune’e hodi sira eskola to’o hotu tanba sira mai husi familia kbiit laek duni. Se ita hapara agora, osan Milhões ba Milhões ne’ebé ita gasta ona ba sira sei lakon deit. Hanesan ita kuda batar karik, ita kuda tiha foin mak atu funan ita tesi tiha no lakonsegue fulin no isin.
Tanba ne’e Bankada FRETILIN hakarak husu ba Governu, oinsa mak bele fo solusaun ba problema ida ne’e! Será que, Governu ida ne’e hanoin katak ema hotu agora iha kbiit hotu ona nune’e la presiza programa sira ne’ebé diretamente bele ajuda povu kbiit laek sira?
FRETILIN hare katak, IX Governu ida ne’e ho propozitu atu hafraku sistema, programa no asistensia sira iha area edukasaun no formasaun rekursu humanu nian, hodi nune’e povu kbiit laek nian oan sira kontinua laiha esdukasaun no formasaun ne’ebé diak, hodi perpetua ka hametin nafatin grupu kiik ida nian dominasaun iha prosesu dezenvolvimentu. Ida ne’e, ita hare rasik ho saida mak agora akontese iha edukasaun, sistema ensinu publiku sira sai rungu-ranga hodi prejudika nafatin povu nian oan sira nian aproveitamentu iha eskola, enkuantu boot sira nian oan hetan edukasaun diak lui husi eskola privadu no internasional sira. Hanesan mos ho hapara Bolsu Hakbiit ba Povu Kbiit laek sira nian oan, nune’e boot no riku nia-oan sira mak bele kontinua hetan edukasaun ida as liu.
Tuir FRETILIN, hahalok ne’e kontra prinsipiu Luta ba Ukun Rasik-An nian,. Hahalok Governu ida ne’e nian ba seitor edukasaun no formasaun, hatudu hakarak hametin obkurantismu iha ita nian rain, nune’e Ukun-Nain sira ho liberdade atu esplora no manipula ninian povu rasik.
“Ita hotu hatene, pandemia covid ne’ebé ita hasoru iha tinan 2020 mai oin, afeta tebes ita nian ekonomia, liu-liu familia kbiit la’ek sai susar liutan. Hare ba perda ne’ebé ita iha, VIII Governu deside iha 2021, liu husi FDCH, kria bolsa estudu ida naran “Bolsa Hakbiit”. Bolsa ne’e nia alvu mak familia kbiit laek sira nian oan, ne’ebé iha idade eskola ka hakarak eskola iha Universidade ou Institutu ensinu superior sira maibe kbiit la to’o. Ho programa ne’e ajuda sira atu eskola hahu husi Diploma II (DII) to’o Lisensiatura (S1).” Hateten nia
Servisu ne’e hamutuk ho Ministeriu Solidaridade Sosial, Ministeriu Estatal, Ministeriu Edukasaun no sekretariadu FDCH, hodi identifika familia kbiit la’ek sira husi baze ka area rural, hodi nune’e bele benefisia programa Bolsa Hakbiit ne’e rasik. Hahu husi tinan 2021 to’o mai 2023, benefisiariu ba Bolsa ida ne’e hamutuk rihun-tolu atus-hitu lima-nulu resin rua (3.754) ne’ebé namkari iha univesidade no instituisaun ensinu superior sira iha Timor laran.
Enkuantu tuir dadus survey forsa trabalu ne’ebé publika iha portal Governu nian, hatudu joven ho idade 15 to’o 24 hamutuk 92.000 ka 30.5% mak la eskola, la iha treinamentu no la halo servisu, idikador ne’e ho Ingles bolu Not in Education, Employment and Training (NEET). Iha semana kotuk, FRETILIN bolu antensaun Governu nian atu buka solusaun ho medida konkreta hodi lori joven rihun ba rihun ne’e, bele iha motivasaun atu partisipa iha eskola, treinu no empregu. Maibe realidade hatudu diferente, ho hapara orsamentu ba Bolsa Hakbiit bele loritan joven 3.754 ba grupu NEET ne’e rasik.
Nia esplika Diskursu sira iha kampaña dehan, agora tempu atu Luta ba Liberta Povu husi kiak no mukit maibe saida mak akontese dadaun, IX Governu hapara hotu program ne’ebé diretamente ba hasai povu husi kiak no mukit. Hanesan: hafraku dadauk ona sistema edukasaun publika, sistema saude publika sai rungu-ranga, bolsa ba povu kbiit laek halakon, uma ba povu kbiit laek sira halakon, osan ba kombate mal nutrisaun ka abut kiak nian liu husi programa bolsa da mãe jerasaun foun hakotu, no seluktan.
Guvernu Rungu Ranga
“Governu ida ne’e iha hela konfuzaun nian laran, empresta lia-fuan Exelensia Sra. Prezidente Parlamentu ne’ebé hatete iha Devate OJE 2024 nian katak Governu ida ne’e la’o rungu-ranga ne’e los duni, ami mos hare la’o Rungu-Ranga hela. Iha parte ida, Governu dehan kaer metin ba prinsipiu kontinuidade, hanesan diskursu ne’ebé kada plenaria ita rona husi reprezentate Governu Sr. Vise Ministru Asuntu Parlamentu sempre hato’o iha Parlamentu ida ne’e. Maibe iha parte seluk, membru Governu no Dirijente Instituisaun sira tutela ba governu, ninian hahalok no atuasaun la’o kontrariu fali, sira nian desizaun sira maioria halo ho pre-konseitu at nian no sentimentu vingativu”. Hateten Bankada FRETILIN Antoninho Dutel Sarmentu iha Plenariu Segunda-Feira iha uma Fukun Parlamentu Nasional.
Reprejentate Povu iha Uma Fukun Parlamemtu Nasiona ne’e Fundamenta, Bankada FRETILIN hakrak bolu antensaun Governu nian ba desizaun vingativu no rungu-ranga ne’ebé akontese iha Fundo Desenvolvimento Capital Humano (FDCH). Fundu ne’e rasik kria iha tinan 2011, ho hanoin atu forma rekursu humanu sira ba seitor estratéjiku Dezenvolvimentu Timor-Leste nian, tuir prioridade Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasional-PEDN. Fundo Desenvolvimento Capital Humano hari ho Lei númeru 1/II, 14 fevereiro de 2011 ne’ebé aprova Orsamentu Jeral Estadu tinan 2011 nian. Hahu husi ne’ebá FDCH existe no operasionaliza liu husi Dekretu-Lei númeru 12/2011 mellora liu husi alterasaun dekretu lei ne’e ho ikus liu mak Dekretu-Lei númeru 13/2020 iha VIII Governu jilid I ne’ebé CNRT sei involve iha Governu.
Entertantu Tuir baze legal sira define FDCH nia objetivu mak Atu;
- Asegura finansiamentu ba investimentu públiku iha formasaun no dezenvolvimentu Rekursu Umanu Nasional.
- Garante seguransa iha negosiasaun no asina akordu, programa no projetu sira Multi-year ka plurianual.
- Husik retensaun fundus iha FDCH iha tinan finanseiru nia rohan, ho objetivu atu asegura kontinuidade programa no projetu sira-nian.
- Promove transparénsia no responsabilidade di’ak, liu husi hadi’a sistema relatóriu kona-ba ezekusaun programa no projetu formasaun no dezenvolvimentu rekursu umanu.
Programa sira ne’ebé mak finansia liu husi FDCH klasifika ba programa prinsipál haat hanesan; Formação Profissiona,l Formação Técnica, no Bolsas de Estudo














