banner 928x800

ME, CNC, UNESCO Hakle’an Koñesimentu Manorin Na’in Kona Ba Edukasaun Paz Iha Timor-Leste

Tve-t Díli, Segunda-Feira (25/03/2024) – Centro Nacional Chega! Instituto Publiku (CNC I.P) servisu hamutuk organizasaun internasional United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO) no Ministeriu Edukasaun (ME) liu liu INFORDEPE, organiza Workshop durante loron 2 (25-26 Marsu) ba rede Manorin Istória kona-ba kualidade istória no edukasaun ba paz iha Timor-Leste.

Objetivu prinsipal husi workshop ne’e mak atu hasa’e Manorin sira nia koñesementu kona-ba Istoria Timor-Leste, no Edukasaun Páz no mos hasa’e manorin sira nia konsiénsia, kapasidade no abilidade hanorin istória no edukasaun paz ba Estudante sira.

Alende ne’e mos importante ba manorin  sira atu  atualiza sira nia metodu hanorin bazeia ba disponivel livru, relatóriu, materiál audio no visual sira. Alende ne’e, manorin sira mos sei fahe esperénsia ba malu no aprende hamutuk kona-ba mekanizmu hanorin, tuir manorin sira idak-idak nia abilidade.

Razaun fundamentu hodi loke   workshop ba Manorin sira tanba sira nia papel importante tebes no papel istória nian Edukasaun iha promosaun koezaun sosial no konfiansa, hahú husi komunidade to’o komunidade nivel Nasionál, importante tebes ba promosaun rekonsiliasaun konflitu no harii dame.

“Ida-ne’e envolve foka liu ba dever no responsabilidade juventude sira- nian nu’udar kontribuinte ativu ba sosiedade. Entaun workshop ne’e hanesan mós fator signifikante ida papéi profesor sira-nian, ne’ebé, nu’udar fornesedór edukasaun direta, tenke rekoñese importánsia Istória no edukasaun dame hanesan forsa katalitiku ba rekonsiliasaun no harii dame” Sita iha Komunikadu Imprensa.

Tanba ne’e la’os atu fahe koñesimentu kona-ba aspetu dezafiu sira iha pasadu, edukasaun istória nian fó kbiit ba jerasaun sira tuir mai atu koletivamente hanoin kona-ba futuru ne’ebé sira hakarak atu harii nu’udar komunidade no sosiedade ne’ebé koesivu.

Atu uza poténsia pozitivu edukasaun istoria nian ba rekonsiliasaun no harii dame, ne’e la’ós imperativu de’it atu asegura katak materiál hanorin, inklui kurikulu eskola, aprezenta narrativa ida-ne’ebé ekilibradu no inkluzivu, maibé mós atu integra edukasaun sivika no dame iha abordajen pedagojiku.

“Sira tenke iha Koñesimentu, abilidade no rekursu sira ne’ebé presiza atu fornese edukasaun iha istória ho maneira ne’ebé fasilita no promove toleránsia, respeitu ba malu, no ko-ezisténsia entre estudante sira”.

Hodi halo nune’e, mestre sira sai Instrumentál atu forma jerasaun ida iha futuru ne’ebe la’os de’it informadu kona- ba pasadu maibė mós kompromete atu promove kompriensaun no armonia iha komunidade sira-nia laran no mós iha li’ur.

Hola parte iha Formasaun  ne’e husi Rede manorin  mai husi munisipiu 13 inklui Rejiaun Administrativa Espesiál Oekuse Ambeno (RAEOA), ne’ebé kada munisipiu ema na’in rua, feto ida no mane ida, ho total partisipante ba wokshop ne’e hamutuk ema na’in 30.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *