Tve-t Dili, Kuarta – feira (03/04/2024) – IX Governu Konstitusionál liu hosi Gabinete Vise Ministra Asuntu Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés), Milena Maria Rangel, lansa programa lideransa ida ba Timor-Leste nia foinsa’e no líder futuru sira.
Programa Futuru Lider ba ASEAN (LBA) ne’e nia objetivu mak atu dezenvolve kapasidade foinsa’e Timor-oan sira ho idade 23-37 hodi kompriende kona-ba ASEAN no kontribui iha esforsu sira ba adezaun husi setór oioin.
Sekretáriu-Jeral ASEAN Kao Kim Hourn, partisipa iha serimónia abertura iha loron 3, fulan-Abríl 2024, akompaña husi Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, membru governu, membru Parlamentu Nasionál no Korpu Diplomátiku hosi nasaun balun.
Iha nia diskursu, Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten katak programa ne’e akontese iha ‘momentu ne’ebé importante tebes’ hodi promove future lider ba SEAN no promove inovasaun hosi kontribui ba future sustentavel no prósperu.
“Ida ne’e la’ós de’it hanesan sinál ida husi ita-nia kompromisu ba integrasaun no kooperasaun internasionál no rejionál, maibé mós marka pasu pozitivu ida ba ita-nia jornada iha dezenvolvimenta nasional. Lansamentu Líder Futuru Timor-Leste ba ASEAN. Kontente bo’ot ida ba ha’u atu hato’o bem-vindo ba ita bo’ot sira. Ita senti onradu ho Sekretáriu Jerál ASEAN ninia prezensa iha dader ida ne’e. Ami senti kontenti ba ita-nia vizita, ida ne’e demonstra apoiu ASEAN nian ba Timor-Leste-nia viajen iha prosesu adezaun ba ASEAN”, Xefe Estadu Xanana hateten liuhosi diskursu, iha ámbitu seremónia lansamentu, ne’ebé hala’o iha salaun Multiuso GMNTV Bebora, kuarta ne’e.
Xefe Governu konsidera ho prezensa líder ASEAN ne’e nian orienta no konsellu ba Governu Timor-Leste. Primeiru-Ministru manisfesta mós ninia rekoñesementu ba membru Governu sira, amigu Korpu Diplomátiku, reprezentante setór privadu sira, ajénsia internasionál, sosiedade sivíl no akadémiku.
“Ha’u mós hakarak rekoñese no kongratula partisipante grupu primeiru iha lansamentu Programa Líder Futuru Timor-Leste ba ASEAN. No partikularmente importante ba Timor-Leste iha momentu ida ne’ebe ita komesa la’o. Programa ne’e hanesan investimentu ba ita-nia futuru no ba ita-nia nasaun nia futuru. Dezenvolve líder jerasaun foun importante tebes ba kualker nasaun, partikularmente ba Timor-Leste, ida ne’e importante tebes ba ita-nia preparasaun finál adezaun ba ASEAN”, Xefe Ezekitivu dehan.
Eis Prezidente Repúblika ne’e dehan, programa ida ne’e nu’udar sinál ida ba Timor-Leste nia integrasaun no kooperasaun rejionál no marka pasu signifikativu ida ba nasaun-nia jornada dezenvolvimentu nasionál.
Tanba ne’e ita investe iha jerasaun foun nasaun nian. IX Governu konstitusionál identifika dezenvolvimentu umanu mak kapital sosiál nu’udar área prioritária ba investimentu, diversifikasaun ekonómika, dezenvolvimentu infraestrutura no boa governasaun. Ita fiar katak ita-nia adezaun ba ASEAN sei aumenta tan ita nia prioridade sira.
“Timor-Leste nasaun joven ida ne’ebé ninia pontensia sira seidauk esplorada. Ita-nia jovén sira, inklui líder futuru ne’ebé mak marka prezensa iha ne’e sei dezempeña papél esensial iha aselerasaun ba ita-nia progresu. Ita iha kompromisiu hodi kria oportunidade ne’ebé permite jovén sira hodi konkretiza sira nia potensia. No ita sei foti asaun konkreta hodi realzia ida ne’e”, PM Xanana afirma.
Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão relembra katak, Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2024 aumenta funsionamentu iha setór edukasaun hodi mellora ensinu iha nivel hotu. Fundu Dezenvolvimentu Kapital Umanu (FDCH, sigla portugés), ne’ebé mak kria iha tinan 2011 kontinua finansia edukasaun no formasaun profesionál sai hanesan baze ne’ebé persiza tebes.
Líder Karismátiku ne’e fiar investe iha líder jerasaun foun sei ajuda ita-nia nasaun mellora dezafiu globál hanesan promove inovasaun no kontribui ba futuru sustentavel no prósperu. Programa Líder Futuru Timor-Leste ba ASEAN nu’udar forma ida husi investimentu iha ita-nia lideransa hodi hakat ba ita-nia integrasaun iha rejiaun ne’e.
“Ba líder na’in-100 ne’ebé mak marka prezensa iha ne’e, ha’u-nia deseju ba ita hotu nia susesu ho programa ne’e. Ida ne’e nu’udar ita-nia envolvimentu ba ita-nia viziñu ASEAN. Ha’u espera katak imi sei partilla benefísiu husi imi-nia esperiénsia iha programa ne’e ho imi-nia kolega sira hosi Timor-Leste noóos iha imi-nia lideransa iha futuru ho parseiru ASEAN. Parabéns no boa sorte”, PM Xanana deseza.
Líder foinsa’e hamutuk ema 100 mak liu iha prosesu aplikasaun no selesaun rigorozu. Foinsa’e hirak ne’e mai husi lalo’ok moris no setór oioin, inklui sira ne’ebé servisu iha setór públiku, setór privadu, jovén empriendedór sira, organizasaun sosiedade sivíl, akadémiku no ajénsia internasionál. Feto konstitui 56 pursentu husi partisipantes.














