banner 928x800

Fretilin Konsidera Timor- Leste Nia Independensia Ba Dala 22 Maibe  Kontinua Hasoru Dejafius Oioin

Tve-t Díli, Tersa-feira (21/05/2024) – Liu husi intervensaun politika iha Parlamentu Nasional tersa feira semana ne’e, Bankada Opozosaun hato’o Nia intervensaun Ligadu ho Loron Restaurasaun Independênsia nian ne’ebe tinan Ida ne’e celebra ba dala 22 ona maibe, Timor- Leste kontinua hasoru Dejafius Oioin ba konstrusaun Estadu.

Deputado Aniceto Longuinhos Guterres Lopes reflete ituan Kona ba prosesu luta ne’ebe naruk ba hari estadu Timor- Leste.

“Horseik, 20 de maio, ita selebra loron importante no krusial tebes iha Timor-Leste no Povu Maubere nia istoria: tinan 50 hari ASDT/FRETILIN no tinan 22 Restaurasaun Indepedensia. Laos ho koinsidensia mak 20 de maio mai ho dupla importansia ba Timor oan sira. Restaurasaun Indepedensia iha, tanba ASDT/FRETILIN hahu no lidera Luta ba Libertasaun Nasional, Luta ida ne’ebe lori ita ba Proklama Indepedensia no Restaura fali independensia ho Rekoñesimentu Repúblika Demokratika Timor-Leste. ASDT moris iha 20 de maio 1974 hanesan Associação Social-Democrata Timorense, maibe fulan hira depois ho nesesidade imperativu Luta nian, dissolve tiha ASDT no hari fali iha nia fatin FRETILIN- Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente”, Aniceto reflete.

Kriasaun FRETILIN hanesan resposta ida ba nesesidade ba hari organizasaun ho karakteristika FRENTI ba libertasaun Nasional, hodi define prioridade politika mak hasoru amesa invazaun no aneksasaun husi rejime Indonesia nian, FRETILIN define nia-an iha tempu ne’eba hanesan organizasaun ne’ebe halibur forsa nasionalista no anti kolonialista hotu-hotu ho objetivu KOMUN mak libertasaun povu husi jogu Kolonialista sira nian.” No afirma katak: “FRETILIN hakarak lori Povu Timor-Leste tuir dalan progresu, paz no liberdade.

La simu forma oin-oin husi kolonialismu no neokolonialismu no hakarak Povu Timor-Leste verdadeiramente indepedente, livre no prosperu…”. Iha etapa hotu-hotu luta nian, FRETILIN sempre halo esforsu hotu-hotu ba hamoris Unidade Nasional sempre hatudu kapasidade atu adekua ka tuir exijensia kada momentu nian, hodi servi diak liu povu nia interese.

ASDT/FRETILIN hari ho objetivu ida klaru Liberta Timor-Leste husi opresaun colonial no hari Timor-Leste husi opresaun colonial no hari nasaun ida livre no prosperu ba nia povu tomak!

Hari ASDT/FRETILIN hanesan aktu ida ho korajen no determinasaun, hatudu momos resilensia timor-an sira nian hasoru ameasa oi-oin. Ho tempu narauk, ho determinasaun no korajen ne’ebe hanesan, hahu kedas luta hasoru okupasaun estranjeira to’o hari instituisaun demokratiku no promosaun dezenvolvimentu sustentavel.

Nune’e deputadu ne’e Dehan, Ohin loron hare ba situasaun prezente Timor-Leste nian ho urgullu ba progresu ne’ebe ita hetan ona, maibe konsiente ba dezafiu ne’ebe ita infrenta dadauk hela agora. Heransa ida diak husi ASDT/FRETILIN nian mak tau importansia ba valor sira hanesan UNIDADE, JUSTISA SOSIAL, PARTISIPASAUN SIVIKA hodi hari sosiedade ida justa no prosperu. Iha prosesu atu ita hakat ba oin, presiza ita hanoin hikas no fo onra ba legadu sira ne’ebe ASDT/FRETILIN husik hela, ita hamutuk hodi hakat liu dezafiu sira ne’ebe fahe ita no hari Timor-Leste ida ne’ebe, timor-oan hotu-hotu iha oportunidade hanesan no bele kontribui ba bem estar koletivu. Nune’e loron 20 de maio, signifika restaura hikas ita nia kompromisiu ho idea sira Liberdade, justisa no demokrasia ne’ebe inspira ita nian fundador sira no ita hakat ba futuru ida brillante liu.

“Ita nia rain ohin loron, hasoru dezafiu significativu iha aspetu hotu-hotu, no sai husi vizaun original ASDT/FRETILIN nian no fundador nasaun nian hanoin. Ita nian rain hahu moris ho problema sira desigualidade sosio-ekonomika, korupsaun, asesu limitadu no menus kulaidade iha edukasaun no saude, nune’e mos dezafiu ambiental no hahan nian halo ita sai dook tan husi prinsipiu sustentabilidade hanesan estadu ida”, Nia Dehan.

Dezafiu sira ne’e kompleksu no multidimensional, maibe importante tebes atu hanoin fali valor fundamental sira ne’ebe inspira ita nia Luta ba Indepedensia.

FRETILIN no Fundadores sira, hamutuk ho sira ne’ebe fo-an ba mate, sempre defende Justisa Sosial, Igualidade iha oportunida no diretu fundamenta ema nian. Ohin loron prinsipiu hirak ne’e dala barak satan husi hahalok korupsaun, lakon transparansia no konsentrasaun poder politika no ekonomika iha grupu kiik-oan nian liman.

Konkretamente ita bele lé iha dadus sira ne’ebe dadauk ne’e ita nian rain iha. Hafoin restaurasaun indepedensia tinan 22 no tinan 50 iha luta ba libertasaun. Timor-Leste kontinua ho populasaun 42% sei moris ho kiak estrema, ne’ebe hatur ita sai nasaun ida ho numeru kiak ás liu iha rejiaun sudeste aziatiku, no segundu lugar iha kontinente azia. Indise dezenvovimentu capital humanu Timor-Leste nian ho deit 0.55 kiik liu kompara ho rai sira iha ita nia rejiaun. Ita populasaun nia esperansa ba moris (esperansa da vida) kiik liu ho tinan 69.5 deit, ita nia rain iha pozisaun ka kategoria rai hamlaha ho alarmante tebes.

“Ita nia populasaun, liu-liu labarik sira ne’ebe nudar futuru ita nian rain nian, maioria moris ho malnutrisdaun no subnutrisaun. Ita moris ho ekonomia ekonomia ida komsumtivu, importa barak liu do que produs. Instabilidade politika ne’ebe la fo sertza. Ita nia fundu minarai nian komesa Atu enfrenta dezafiu sira ne’e hotu, importante atu ita hanoin hikas valor sira ne’ebe lori ita nian fundador sira inisia ita nia Luta. Presiza reflete fali oinsa atu kontinua Luta ne’ebe iha ho valores ne’ebe une ita. Tanba Dezafiu sira ne’ebe ita hasoru sei lori tempu no jerasaun lubuk ida hodi hakat liu. Maibe esperitu rezistesia no determinasaun karateriza iha Luta ba Indepedensia kontinua moris iha Timor-oan sira nia let. Bainhira ita tau hamutuk ita nia forsa ita bele supera dezafiu sira no hari futuru ida ne’ebe nakonu ho liberdade no justisa, igualidade no ekuidade, bele sai realidae ida ne’ebe timor-oan sira eprimenta iha futuru”, Guterres salienta.

Importente no krusial tebes atu koloka hikas povu iha sentru ba dezenvolvimentu, katak Governsaun sira orentadu ba garante vida ida diak liu no ho dignidade ba timor-oan hotu, ne’e katak politika no programa sira dezemvolve ho objetivu mak promove bem-estar no prosperidade ba povu hanesan individu no koletivu. Importente atu rekoñese no valorize diversidade sosiokultural Timor-Leste nian, garante katak politka no programa sira reprezenta aspirasaun no nesesidade timor-oan sira nian. Ho ne’e mak sei promove partisipasaun ativa husi sidadaun idaidak ba hari futuru komun ida ba timor-oan hotu.

Atu ita hakat ba oin, FRETILIN bolu ita hotu nian atensaun ba buat tolu importante:

Primeiru- Hametin no defende estado de direito democratiku: hahu uluk ho orgaun poder politiku sira, Prezidensia, Parlamentu no Governu nune’emos Justisa, atu tulun malu hodi hala’o ida-idak nia funsaun ho diak no hadook husi tentativa interferensia no absolutismu. Promove partisipasaun sivika sidadaun sira nian, hametin instituisaun demokratika no liu-liu kombate korupsaun hanesan inimigu komun.

Segundu- apela atu lider politika no organizasaun politika sira halo auto-reflesaun (introspeksi), halo balansu objetiva, ba saida mak halo ona no halo ho diak ka la diak. Saida mak presiza halo tan no halo ho diak ba ita nian rain. Tinan 22 restaurasaun ne’e, ita hotu hatene se mak ukun kleur liu ho osan barak liu, no rezultadu oinsa? Ho balansu ida honesta no objetiva sei ajuda ita atu hakat diak liutan ba oin.

Terseiru- FRETILIN apela ba ita hotu atu fila fali ba volor ne’ebe halo ita manan iha funu hasoru ukupasaun. Valor importante ida ne’e mak UNIDADE! Ita nia trajetoria hatudu ona prova husi poder unidade nian. Ho pensamentu no hahalak unidu ba objetivu komun, ita konsegu hakat liu dezafiu sira ne’ebe ema seluk hare inposivel no la fiar katak ita bele hakat liu. No ida ne’e ita halo iha tempu difisil no la iha kondisaun, tansa ohin loron ita labele? Dezafiu sira ne’ebe Timor-Leste hasoru ohin loron nian, rekere atu ita fila fali valor Unidade ne’e duni.

Unidade la signifika, ita partidu ida deit, ita tama hotu iha Governu ka ukun hamutuk. Maibe unidade iha sentidu katak iha alvu mak hanesan no objetivu komun ho dalan no politika diferente.

Realidade, hafoin Luta ita hare katak objetivu politiku sai mukit liu ona mka oinsa kontrola poder no osan mina rai nian hodi fo riku deit ba grupu kiikoan ida no maioria povu kontinua moris depende ba sorte.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *