Tve-t,Antígua No Barbuda, 28 Maiu 2024 – Primeiro Ministru Kay Rala Xanana Gusmao apela ba estadu hotu-hotu atu kumpre sira-nia kompromissu hodi fó apoiu bá Estadu Illa Kiik Dezenvolvidu (SIDS) sira.
Apelu ne’e Primeiru-Ministru hato’o iha diskursu IV konferénsia internasionál kona-bá Estadu illa kiik dezenvolvidu sira ho tema “Hamutuk trasa planu bá prosperiedade reziliente” iha São João, Antígua no Barbuda, segunda (27/05/2024).
“Ha’u apela bá Estadu hotu-hotu atu bele kumpre sira-nia kompromissu bá apoia Estadu sira SIDS nian iha realizasaun dezenvolvimentu sustentável,” Kay Rala Xanana Gusmão apela.
Primeiru Ministru konsidera prezensa konferensista sira iha Antigua no Barbuda ne’e demonstra kompromissu koletivu ida atu buka solusaun bá dezafiu sira ne’ebé Estadu illa kiik dezenvolvidu sira enfrenta.
“Ha’u fiar katak, hamutuk ita la’ós ‘kiik’. Hamutuk, ho vizaun ida no ambisaun ne’ebé partilla hamutuk, ita ‘Estadu boot Oseániku nian’ ne’ebé servisu bá reziliente prosperidade ita-nia povu,” Xanana Gusmão fiar.
Tuir Primeiru Ministru katak, lista dezafiu hosi Estadu SIDS sira ne’e barak, maibé liu hosi konferénsia ne’e fó oportunidade atu ko’alia hamutuk iha li’an ida de’it atu deside hamutuk ajenda dezenvolvimentu bá tinan 10 oin mai.
Nasaun sira SIDS nian barak mak iha semellansa, maibé Xanana Gusmão husu tenke mantein firme iha buat ne’ebé halo diferensa. Nasaun ida-idak iha SIDS, iha ninia istória rasik, kultura no kontestu, no iha kontestu Timor-Leste rasik iha sentidu katak solusaun ida nunka aplika bá hotu-hotu.
Iha tinan 25 lima liu bá, povu Timor-Leste hili independénsia hafoin periúdu lubuk ida hela iha okupasaun no kolonializmu.
Desde ne’e, TL konsege rezolve ona dezafiu sira lorloron nian atu dezenvolve nasaun ne’ebé dame no demokratiku, hosi tizolu sira funu nian.
“Ami hatene katak, ami la mesak iha ami-nia luta. Ita sai ida de’it hosi nasaun sira SIDS nian ne’ebé hasán hela tarrefa todan bá dezenvolvimentu sustentável. Ami servisu makaas atu dezenvolve ami-nia nasaun iha momentu sira difísil, nakonu ho dezafiu. Dezigualdade ne’ebé ha-abut an iha nasaun ida-idak mak sai impedimentu bá nasaun barak iha SIDS atu bele hetan prosperidade. Konflitu globál ameasa pás no ita-nia seguransa,” Xanana Gusmão hatutan.
Alende ne’e, Xefe Governu dehan, mudansa klimátika ne’ebé hamosu hosi nasaun industrializadu sira, kria ona situasaun amerjénsia globál ida ne’ebé lori ameasa bá ezisténsia hosi nasaun sira ne’ebé ki’ak no vulnerável.
Xanana mós konta tuir katak, lorloron sempre rona nasaun dezenvolvidu sira ko’alia kona-bá importánsia hosi “órden globál ne’ebé bazeia bá regra” reguladu hosi Lei Internasionál. Maibé órden globál ida-ne’e duni mak hanaruk dezigualdade no esplorasaun.
Alende ne’e, nia hatutan, nasaun dezenvolvidu sira ignora tiha Lei Internasionál bainhira sira hakarak, no ida-ne’e duni mak dala barak konvén liu ho sira.
Inklui ho promessa feita sira atu apoia nasaun dezenvolvidu sira, partikularmente kompromissu hosi Konvensaun-Kuadru Nasaun Unidas (ONU) nian kona-bá Alterasaun Klimátika, Akordu Paris no realizasaun dezenvolvimentu sustentável.
Relatóriu espesiál ONU nian kona-bá Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável bá tinan 2023 hateten katak, metade hosi Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) la serve bá kumprimentu tarjetu implementasaun, no pursentu 30 paradu. Meta sira ne’e inklui kestaun krítiku sira hanesan pobreza, kombate hamlaha no mudansa klimátika.
Iha dékada tolu liu-bá, ONU konsiente ho dezafiu úniku ne’ebé nasaun sira SIDS enfrenta no ho komitmentu atu apoia sira-nia dezenvolvimentu sustentável.
“Desde ne’e, ita adopta ona kuadru asaun tolu: Programa Barbadu sira, estratejia Mauritius nian, no mós kuadru asaun Samoa. Iha semana ne’e, ami sei adopta planu foun atu kompleta komitmentu sira anteriór nian. Timor-Leste apoia instrumentu sira ne’e no konkorda atu adopta planu foun ne’e,” Xefe ezekutivu ne’e subliña.
Maski nune’e, kompromissu sira ne’e laiha sentidu bainhira ninia implementasaun la efetivu no alokasaun orsamentu ne’ebé la adekuadu tuir nesesidade.
Bá Estadu SIDS nian, oseanu nu’udár parte ida inseparável hosi ninia identidade. Timor-Leste dezenvolve hela polítika no planu asaun bá ekonomia azul, ho asaun konkreta atu bele rezolve poluisaun marina, konserva ambiente tasi nian no biodiversidade, hodi dezenvolve ekonomia azul sustentável.
Inisiativa sira ne’e presiza tebes servisu hamutuk no apoiu hosi amigu sira no mós parseiru internasionál sira. Apoiu ne’e presiza aliña ho prioridade nasionál sira.
Timor-Leste aliña ninia pozisaun ho deklarasaun feita hosi G77 no Xina katak SIDS sira tenke lidera no aselera sira-nia dezenvolvimentu.
Atu konklui, Xanana Gusmão konvida hotu-hotu atu avansa no husik illa bonita Atinugua no Barbuda ho sentidu urjénsia ida no espíritu kooperasaun ida atu fó garantia bá kompromissu sira liu hosi asaun no prátika konkreta sira.
Iha okazioaun ne’e Primeiru-Ministru Antígua no Barbuda, hanesan mós Prezidente Simeira Estadu Illa Kiik Dezenvolvidu sira, Gaston Browne krítika promesa mamuk hosi nasaun riku sira ne’ebé la kumpre obrigasaun atu hakotu korrenti estragus kauza hosi emisaun karbonu.
“Nasaun riku sira halo kompromissu mamuk iha akordu Paris 2015 ne’ebé hotu-hotu hakarak hakotu korrente emisaun no hamenus temperatura to’o 1.5 grau célsiu,” Gaston Browne hateten.
Nia ejize bá nasaun riku sira atu respeita promessa hodi haruka osan millaun $100 kada tinan bá nasaun sira ne’ebé ki’ak liu atu ajuda hamenus emisaun no hamenus kondisaun klimátika extrema.
Iha fatin hanesan, reprezentante hosi Organizasaun Nasaun Unidas nian (ONU) Li Junhua nu’udár sub Sekretáriu Jerál bá Assuntu Ekonómiku no Sosiál iha esperansa katak, konferénsia internasionál ne’e tenke promove solidariedade globál, reforsa kooperasaun internasionál no mobiliza rekursu atu aborda vulnerabilidade únika sira ne’ebé nasaun sira SIDS nian enfrenta.
Hanesan Sekretáriu Jerál bá konferénsia internasionál ne’e, nia deklara katak, prezensa iha-ne’e atu hatudu apoiu totál no kompromissu hosi família boot ONU nian hodi hatutan eransa di’ak ida ne’e.
Nia iha esperansa boot katak, iha loron hirak tuir-mai, líder sira hosi nasaun SIDS nian no mós nasaun sira seluk iha mundu sei konvida hodi involve mós seitór privadu sira, sosiedade sivíl no joven sira atu promove ideia inovativu foun sira, enkoraza promessa no apoiu foun sira inklui hahú implementa kompromissu ne’ebé mak hotu-hotu hatuur ona.














