Tve-t Lautem , (03/06/2024) – Populasaun Iha Suku Lore 1, Postu Lore, Munisipiu Lautem, Seidauk sente lolos Timor- leste Nia Independensia, tamba komunidade Sira iha postu refere enfrenta problema infraestrutura hánesan estrada ne’ebe att hodi difikulta komunidade Sira asesu ba ospital, eskola Merkadu no seluk Tan.
Xefe suku Lore 1 Abílio Amaral hateten, Kona-ba infrastrutura bázika Liu-liu ba estrada, iha tinan 22 nia laran kompana so mai lori tahu taka fali tahu de’it, entaun ida ne’e bele implika ba dezastre hodi fo impaktu ba ema nia vida no saúde.
Tanba relasiona ho kondisaun estrada, durante ne’e komúnidade balu mak lakon ona nia vida no balu kanek todan, kauza husi kondisaun estrada ne’ebé mak att.
“Ita sempre hato’o bebeik ba servisu munisipal, Liu-liu iha enkontru asembleia munisipal ninian, maibé sira sempre fo rezultadu mai ami katak, ita nia orsamentu mak la to’o, no la tau orsamentu ba infrastrutura liga ba estrada ninian”, dehan xefe suku Lore 1 Abílio Amaral (30/05/2024).
Líder komunitaria ne’e Hatutan, kondisaun estrada iha tinan barak nia laran Bapa sira mak konstrui, depois bapa sira fila, Governante sira lori osan fo ba iha kompana mai taka kuak de’it, maibé ida ne’e la dura ba tinan naruk.
“Iha tinan 2015 ateru estrada husi suku Lore 2 mai para iha aldeia Chay de’it, maibé liu tiha ida ne’e abandona tiha, no projetu ne’e la kontinua, depois mai iha 2019 sira hato’o proposta ba institutu gestaun ekipamentu (IGE), no sira konsege mai, maibé sira servisu la to’o mai iha suku Lore 1, depois fila ba, ate agora ita la hatene tuir nia parajen ne’e iha ne’ebé”, Nia Salienta.
Maibé espera katak, iha governu ida agora ne’e bele konsidera mós Lore ninia estrada, tanba durante tinan 24 Lore oan sira mós hamrik nu’udar timor oan ida hodi luta defende ba rai ida ne’e to’o nia independensia.
“Durante tinan 24 Lore sai vitima ba funu, no iha Era ukun aan mós postu Lore sei sai nafatin vitima ba iha Dezenvolvimentu ida ne’e. Ne’ebé ida ne’e mak akontese ona iha postu ida ne’e, maibé ita nia governante sira la tau prioridade ba ida ne’e, no sira senti katak, Lore nia partisipasaun iha luta libertasaun mós parese laiha, entaun sira la tau Atensaun ba ida ne’e”, Nia haklean.
Iha Sorin seluk Komunidade aldeia Horolata Julieta da Conceição informa, sente Hánesan seidauk ukun an támba estrada ne’ebe att fo impaktu tebes ba Sira bainhira atu asesu ba sentru saúde iha Lospalos Vila Tamba Kondisaun estrada ne’ebe lá favorável.
“Ami sente Hánesan Seidauk Ukun an Tamba Ami asesu na estrada mos araska los, ezemplu hánesan Ami atu partus asesu ospital iha Lospalos Vila. Kuandu atu Besik partus ne’e Ami ba Hela deit iha Lospalos vila too hahoris tiha mak fila ba Lore. Nune’e Husu Governu atu Hadi’a estrada atu nune’e fasil Liu Sira asesu ba lospalos vila”, Juleta Informa.
Komunidade Cesar Urbanu Henrique, husu Governu Tenke hare didiak situasaun iha suku Loré liuliu liga ba estrada Tamba Timor- leste ukun an ona na dala 22 maibe to’o agora Governu seidauk tau matan ba sira.
” Hau atu fo informasaun Kona ba Ami povu Lore afeta durante ne’e, hato’o na Governu bele tau matan Nu’udar aman ba Nasaun, Ami Nia situasaun Lore Ida né Liliu Mak estrada desde Ukun an to agora att no governu seidauk tau matan Mai Ami no Ami terus tebes”, Nia haktuir.
Lia nain ne’e hatete, governu tenki prepara kondisaun ida di’ak hodi fasilita tulun sira lori produtu ba merkadu tanba agrikultur sira nia produsaun barak mak estraga de’it no nia rekomenda ba media atu hato’o ba nai ulun sira atu iha hanoin ruma karik bele ajuda netik nia povu sira ne’e, tanba povu ida ne’e uluk funu mos terus agora ukun an mos terus.
Nune’e Sira nia Esperansa katak, iha tinan oin Governante sira sei tau planu prioridade ba tinan 2025 nian.
Relasiona ho kondisaun estrada, durante ne’e komúnidade nain 4 mak lakon nia vida no nain 3 mak kanek todan, kauza husi estrada halo kareta monu.
Postu administrativu Loré hanesan administrativu foun ida iha Munisipio Lautem no suku Lore 1 total aldeia hamutuk ne’en Mak hanesan Tchay, Titilari, Maluro, Otcho Tchau, Horolata No Vailana.
Ho total populasaun 3.723 kompostu husi mane 1865 no feto 1863, no Àrea total 133,77 Km2.
Informasaun hirak ne’e jornalista sira hetan liu husi atividade Media Tour ne’ebe organiza husi Asossiasaun Jornalista Timor-Leste (AJTL) kolabora hamutuk ho OXFAM iha Timor-Leste hodi lori media ba kobertura iha area remotas ho total orsamentu Millaun Orsamentu Millaun 90.000.














