𝗦𝗲𝗸𝗿𝗲𝘁á𝗿𝗶𝘂 𝗘𝘀𝘁𝗮𝗱𝘂 𝗞𝗼𝗺𝘂𝗻𝗶𝗸𝗮𝘀𝗮𝘂𝗻 𝗦𝗼𝘀𝗶á𝗹, 𝗘𝘅𝗽𝗲𝗱𝗶𝘁𝗼 𝗟𝗼𝗿𝗼 𝗗𝗶𝗮𝘀 𝗫𝗶𝗺𝗲𝗻𝗲𝘀
𝗟𝗢𝗥𝗢𝗡 𝗡𝗔𝗦𝗜𝗢𝗡𝗔𝗟 𝗟𝗜𝗕𝗘𝗥𝗗𝗔𝗗𝗘 𝗜𝗠𝗣𝗥𝗘𝗡𝗦𝗔
𝗕𝗮𝗹𝗶𝗯𝗼, 𝟭𝟲 𝗢𝘂𝘁𝘂𝗯𝗿𝘂 𝟮𝟬𝟮𝟯
Luta husi Timor-Leste durante tempu okupasaun nian simu kontributu importante tebes husi jornalista sira, ne’ebé sai desizivu ba auto-determinasaun no independênsia.
Jornalista balun lakon sira nia moris, hanesan jornalista nain lima, ita bolu Balibo Five, ne’ebé ohin ita selebra dala ida tan iha fatin ida ne’e.
Akontesimentu ida ne’e sai hanesan eransa todan los ba jerasaun foun jornalista timoroan sira, tanba tenke onra sira nia memoria, nomos onra jornalista sira seluk ne’ebé, durante tempu okupasaun nian sei brani nafatin atu fahe informasaun ba rai liur.
Liberdade imprensa hanesan pilar ida ne’ebé fundamental ba sosiedade justu no demokrátika.
Liberdade imprensa esensial hodi fo garantia ba direitu individual sira, haforsa transparênsia no harii sosiedade informada no partisipativa.
Tuir liberdade imprensa mak povu nia lia hetan kanal ida hodi fosae, no lia loos hasoru dalan ba ema hotu.
Timor-Leste komprende ho diak importânsia liberdade imprensa ba dezenvolvimentu, tanba imprensa uluk uza nia lia ho sentidu krítiku no brani hodi halo denúnsia ba abuzu sira, hodi promove partisipasaun popular iha referendu no hodi garante lia loos mak manan.
Daudaun, iha tempu ukun rasik aan, ho demokrasia, liberdade imprensa sei iha nafatin papel esensial hodi halo denúnsia ba kazu korupsaun sira, ba abuzu poder ka prátika sira seluk ne’ebé ladun étika.
Meiu komunikasaun sosial sira independente iha kapasidade hodi halo investigasaun no divulga informasaun ne’ebé relevante, fó dalan ba instituisaun públika ka privada sira bele hetan responsabilizasaun ba sira nia asaun ne’ebé ladun loos.
Bainhira liberdade imprensa la iha, karik iha abuzu no ilegalidade barak liu ka ema bele subar fasil liu sira nia sala.
Imprensa halo balansu ho poder sira iha sosiedade nia leet.
Imprensa sai hanesan lia independente hodi kestiona, kritika no informa ema hotu kona ba asaun governativa, kona ba líder polítiku sira no instituisaun sira.
Maibe, mos bele sai lia ba ema sira seluk, liuliu ba ema vulnerável sira hodi hatudu sira nia problema no preokupasaun.
Bainhira imprensa hatudu kazu korupsaun, abuzu direitu umanu sira no polítika sira ne’ebé aat, kontribui hodi halo sosiedade ho justisa boot liu.
Liberdade imprensa fo dalan ba informasaun no koñesimentu.
Meiu komunikasaun sosial sira bele eduka públiku, fó notísia no análize kona ba asuntu oin-oin.
Bainhira divulga perspektiva sira ka opiniaun la hanesan, imprensa promove hanoin krítiku no fo kontribuisaun ba sosiedade ida ne’ebé informada no partisipativa.
Imprensa iha papel ida ne’ebé fundamental iha defeza direitu umano sira, hanesan diskriminasaun, intolerânsia, violênsia no injustisa sosial.
Imprensa bele mobiliza opiniaun públika hodi halo presaun ba mudansa no promove konsiênsia koletivu.
Liberdade imprensa mak fó dalan ba meiu komunikasaun sosial sira hodi halo denunsia ba abuzu sira no vulnerabilidade sira, fó dalan hodi harii sosiedade justu liu no inklusivu liu.
Liberdade imprensa esensial ba dezenvolvimentu sustentável no hodi haforsa demokrasia.
Fó dalan ba ema hetan asesu ba informasaun importante hodi ema bele partisipa ho diak iha prosesu polítiku no foti desizaun loos.
Tuir debate públiku, imprensa fó kontribuisaun atu harii sosiedade loke liu, tolerante no pluralista.
Hanesan rezumu, liberdade imprensa importante tebes hodi garante direitu individual sira, garante transparênsia polítika, garante kontrolo poder, garante edukasaun ba populasaun, garante defeza direitu umano sira no haforsa demokrasia.
Maibe, ita mos tenke asegura jornalista sira halo nia servisu ho ambiente metin, la bele senti tauk, no tenke garante sira nia independênsia editorial.
Sorin seluk, jornalista sira mos tenke halo sira nia atividade ho responsabilidade, buka nafatin lia loos.
Iha índex mundial liberdade imprensa, Timor-Leste iha pozisaun primeiru hamutuk rai ASEAN nian, maibe rezultadu ida ne’e laos deit tanba poder politiku komprende funsaun husi jornalista sira.
Rezultadu ida ne’e tanba, dala barak, jornalista tauk atu halo sira nia servisu ho diak.
Jornalista sira la bele taukten, maibe tenke halo pergunta hotu hotu ne’ebé presiza hodi hetan lia loos.
Jornalista sira tenke komprende sira nia responsabilidade sosial, sira nia dever deontolójiku hodi fo lia ba ema ne’ebé lia laek.
Katak, jornalista sira mos tenke dezenvolve sira nia kapasidade intektual no konsiênsia kritika.
Governu nia obrigasaun hodi garante ambiente metin ba imprensa, hodi jornalista sira bele halo sira nia servisu ho dignidade no respeitu.
Governo tenke garante lei hodi assegura nafatin liberdade ba servisu jornalista nian, no tenke haforsa meiu komunikasaun sosial sira hodi bele reziste ba presaun poder politiku no ekonómiku, no garante kapasitasaun jornalista sira, liuliu iha nia kapasidade intektual no sentidu kritiku.
Tanba demokrasia presiza liberdade imprensa.
Bainhira hamate liberdade imprensa, ita mos hamate demokrasia.

Semua tanggapan:
5














